Projekat «Umrežavanje lokalne metaloprerade za primjenu novih tehnologija i jačanje konkurentnosti» kojeg sufinansira Evropska Unija u okviru zajedničkog programa Evropske Unije i Vlade Njemačke za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj, EU ProLocal.

Efikasnija primjena novih tehnologija (ICT) i klasterskog organizovanja metaloprerade na području Grada Prijedora cilj je projekta «Umrežavanje lokalne metaloprerade za primjenu novih tehnologija i jačanje konkurentnosti», za čiju implementaciju su zadužene Agencija za ekonomski razvoj grada Prijedora PREDA-PD Prijedor, Livnica a.d. Prijedor, CROMEX d.o.o. Prijedor i Polis d.o.o. Prijedor.

U okviru ovog projekta urađeno je istraživanje „DIGITALNI MARKETING U METALOPRERAĐIVAČKIMPREDUZEĆIMA GRADA PRIJEDORA“ koje je uradio angažovani ekspert Mr Dalibor Drljača u saradnji sa timom Agencije PREDA.

U naučno-stručnoj literaturi, kao najdjelotvorniji i najprihvatljiviji način formulisanja predmeta istraživanja jeste postavljanje problema u obliku pitanja. Ovo je razumljivo ako se uzme u obzir da na taj način dato istraživanje postaje “traganje” za adekvatnim odgovorom, kao i da kvalitetnim formulisanjem pitanja imamo ponekad slučaj da dobijemo i dio odgovora.

Stoga je i predmet ovog istraživanja povezan s nekoliko pitanja, kako to slijedi:

– Da li preduzeća u metaloprerađivačkom sektoru na području Prijedora poznaju i koriste alate digitalnog marketinga?

– U kojoj mjeri je marketing u preduzeću orijentisan na upotrebu savremenih kanala komunikacije kao što su društvene mreže?

– Da li preduzeća uopšte imaju namjeru da koriste ove medije i alate radi postizanja bolje promocije i kvalitentnijeg nastupa na tržištu?

Izabrana pitanja imaju posebnu važnost za dato istraživačko područje jer do sada nisu bila obrađivana, a od posebnog su interesa jer mogu da značajno unaprijede nastup preduzeća metaloprerađivačkog sektora na tržištu.

Takođe, primjenjivost rezultata u praksi je značajna, ali zavisi isključivo od edukovanosti rukovodstava preduzeća koja bi mogla značajnije da koriste ove alate u svakodnevnom radu .

Stoga, neki od najvažnijih ciljeva istraživanja su bili:

– utvrditi da li preduzeća imaju organizovanu marketing službu i odgovarajući plan marketinga,

– utvrditi da li preduzeća koriste alate digitalnog marketinga ili samo standardne alate,

– utvrditi da li preduzeća razumiju i vide koristi digitalnog marketinga,

– utvrditi da li preduzeća koja ne koriste alate digitalnog marketinga namjeravaju da u

budućnosti primjene i ove alate,

– utvrditi da li preduzeća već imaju ili tek trebaju da realizuju nastup na Internetu i u digitalnim medijima,

– utvrditi koliko je preduzeće spremno i zainteresovano za digitalni marketing, itd.

Ciljevi ovog istraživanja imaju dualnu vrijednost:

pragmatičnu – jer utvrđuju korisnost primjene IKT u praksi, odnosno primjene digitalnog marketinga u preduzećima, ali i

– obrazovno-naučnu– jer doprinose edukovanosti korisnika, razvoju znanja i sticanju naučnih činjenica i spoznaja o digitalnom marketingu u privredi.

Iz elaboracije anketnih pitanja, mogu se izvući sljedeći zaključci o odgovorima na postavljena pitanja u predmetu i ciljevima istraživanja. 

 

  • Preduzeća koja su anketirana u ovom zadatku nisu upoznata s alatima digitalnog i personalizovanog marketinga. Postoje neka nesistematizovana saznanja o tome, ali generalno govoreći stepen znanja o njima je veoma nizak. Stoga je potrebno više napora uložiti u edukaciju privrednika po pitanju ovih alata.
  • Budući da je poznavanje ovih alata ograničeno, takođe je ograničena i njihova upotreba. Iz rezulatata analize je vidljivo da postoje pomaci u smjeru njihove upotrebe, posebno kada su u pitanju e-mail marketing i upotreba društvenih mreža, ali je to sve još u veoma početnoj fazi razvoja. Iako postoji velika doza nepovjerenja u on-line kanale komunikacije i medije, preduzeća metaloprerađivačke industrije u Prijedoru iako sramežljivo ipak nastoje da se uključe u savremene trendove. Stiče se utisak da čekaju nekakav podsticaj kako bi češće i efikasnije koristili alate digitalnog marketinga i promociju na Internetu, ali svakako postoji izražena namjera za tim.
  • Problem predstavlja privredno okruženje i uopšte nedostatak razumijevanja za zapošljavanje specijalizovanog osoblja koje bi se brinulo o ovakvom načinu promovisanja. Preduzeća ne žele da investiraju u takav poduhvat, ali su svjesna činjenice da je to neminovnost. Nedostatak organizovane marketing službe, planova i strategija jeste problem koji ova preduzeća moraju da prevaziđu kako bi poboljšala svoje poslovanje.